Group 42 CopyGroup 35Group 42Group 42 Copy 3Group 34Group 42 Copy 2
Vijesti

Dvoglavi orao ponovno nad Rijekom – replika postavljena na Gradski toranj

Srijeda, 19. travnja 2017. godine datum je koji će ostati upisan kao jedan od važnijih datuma novije povijesti Rijeke. Replika dvoglavog orla, starog simbola grada oko kojeg su isprepletene mnoge kontroverze, nakon gotovo 70 godina ponovno je postavljena na Gradski toranj. Tom prigodom u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke predstavljene su tri autorske publikacije o riječkom orlu, nastale u sklopu projekta Rijeka 2020.

Riječ je o povijesno-umjetničkoj studiji profesora Damira Tulića „Riječki orao u povijesno – umjetničkom kontekstu“ te dvama stripovima: „Let iznad orlovskog gnijezda“ Envera Krivca i „Legenda o dvoglavom orlu“ Damira Steinfla.

Predstavljanju knjiga prisustvovali su Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, Hrvoje Urumović, akademski kipar i autor replike orla, Vuk Ćosić, direktor komunikacija Rijeka 2020, , Orietta Marot, predsjednica Zajednice Talijana Rijeka, Velid Đekić, autor recenzija publikacija o riječkom orlu i Nenad Labus iz konzervatorskog odjela Rijeka.

Okupljenima se na samom početku obratio gradonačelnik Vojko Obersnel, iskazujući želju da orao sada trajno ostane na Gradskom tornju i da više ne bude inicijativa i pokušaja njegovog uklanjanja. Također je spomenuo programsku odrednicu Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 koja nosi naziv Doba moći, a koja se bavi upravo suočavanjem s političkim režimama i uređenjima kroz koje je Rijeka prošla. Na to se nadovezao Vuk Ćosić, komunikacijski strateg EPK.

„U okviru programske cjeline Doba moći želimo otvoriti sve riječke simbole, želim da to učinimo hrabro i time komplementarno obogatimo riječki ponos“, rekao je Ćosić.

Nenad Labus iz konzervatorskog odjela kazao je da je glavna ideja i motiv za postavljanje orla bila jednostavna, a to je da se stvari vrate na svoje mjesto. Napomenuo je da je orao simol grada, a ne Austro-Ugarske i nekog sentimenta.

Velid Đekić, kao autor recenzija pubikacija, predstavio je ukratko svaku od knjiga, rekavši da, iako tematici orla autori pristupaju iz drukčijih pozicija i na različite načine, ove tri knjige ipak čine cjelinu.

„Orao je u oba stripa poslužio kao okidač za umjetničku interpretaciju koja je zaigrana i nesputana i ne vezuje ništa od onih podataka koji su spomenuti u knjizi Damira Tulića. Njegova knjiga je klasična studija koja nastoji dublje rekonstruirati povijesnu i umjetničku faktografiju“, objasnio je Đekić.

Zanimljivo je da je djelo Damira Steinfla na početku dogovoreno i zamišljeno kao svojevrsna bojanka za odrasle, a kasnije se ipak pretvorilo u strip.

Autor skulpture orla, Hrvoje Urumović, rekao je da mu je bila velika čast raditi na replici, iako taj posao nije bio lagan.

„Sam proces izrade bio je vrlo zahtjevan, jer smo imali malo fakata o tome kako je orao zaista izgledao. Prethodni orao bio je izliven u gizi i sigurno je bio teži od 2 tone. Ovaj sad ima 270 kilograma i izrađen je od aluminija“, rekao je Urumović i dodao da je, po njegovom mišljenju, poanta cijele priče da se svi Riječani mogu identificirati s orlom.

Zadnji dvoglavi orao bio je postavljen 1906., a kojeg je Gradu darovao Odbor riječkih žena. Spletom nesretnih okolnosti taj orao ostaje bez jedne glave 1919. godine, u vrijeme slavnog i osporavanog D’Annunzija. Godine 1949. skinut je i uništen do kraja.

Paralelno s protokolarnim govorima u vijećnici, na Korzu je postavljena dvoglava ptica na vrh Gradskog tornja, koja će gledati prema jugoistoku. U isto vrijeme završeno je i postavljanje izložbe na Korzu sa starim fotografijama i ilustracijama orla, kao i dio sadržaja spomenutih publikacija. Za one najhrabrije vatrogasno vozilo košarom je zainteresirane vodilo do dvoglavog orla – sve za dobar selfie!