Rijeka 2020

Izložba o Titu otvorila pitanja o kultu ličnosti i umjetnosti u službi ideologije

Panel diskusija održana 9. svibnja u Malom salonu po drugi je put u tjedan dana okupila veliki broj zainteresiranih. Kao što je na otvaranju izložbe ”Tito u djelima likovnih umjetnika” i najavljeno, cilj je da se progovori o liku i djelu Josipa Broza Tita, da se s kritičke pozicije progovori o njegovoj povijesnoj ulozi i smjesti u kontekst današnjice.

U diskusiji su sudjelovali Slaven Tolj, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Vjekoslav Perica s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, Mitja Velikonja s Katedre za kulturologiju sa Sveučilišta u Ljubljani, Vjeran Pavlaković s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, a razgovor je moderirao Bernard Koludrović, predsjednik alumnija kulturalnih studija.

Moderator razgovora Koludrović iskoristio je priliku i čestitao okupljenima 9. svibanj, Dan pobjede, rekavši da se u medijima najčešće čestita Dan Europe, a da Europa, kakvu danas poznajemo, ne bi postojala bez Dana pobjede.

Slaven Tolj kazao je da je ova izložba napravljena da bi se potaknuli razgovori o bitnim temama.

„O Titovom režimu i drugima će se još mnogo razgovarati kroz programsku odrednicu Euroske prijestolnice kulture Rijeka 2020, ovo je samo početak“ najavio je Tolj.

U sam koncept kulta ličnosti kao takvog uveo nas je kulturolog Mitja Velikonja koji je kazao kako nema posebnih pravila kada se govori o kultu ličnosti, ali da postoji niz teorija u kojem sredinama se pojavljuje, na koje načine i koji su preduvjeti za to.

„Ono što je zajedničko svim kultovima ličnosti je uspjeh u vođenju određenog projekta. Ako pogledamo primjer Jugoslavije jasno je da o njoj ne možemo govoriti bez Tita, kao što ne možemo govoriti o Titu bez Jugoslavije“, objasnio je Velikonja.

Naveo je pet odrednica koje su činili ideju Jugoslavije, a to su antifašizam, modernizacija, emancipacija žena, mladih i seljaka, multikuralizam i socijalistički ekonomski sistem.

Velikonja određuje tri momenta koja su Tita vinula u kult ličnosti. Prvi je pažnja koju je dobio u stranim medijima 1942. kada se o njemu pisalo vrlo romatizirano, drugi je Titov raskid sa Staljinom, a treći politika koja se okrenula trećem svijetu i ulazak u pokret Nesvrstanih.

O tome je li kult ličnosti neka spontana pojava ili pomno planiran konstrukt govorio je povjesničar Vjekoslav Perica koji je polemizirao s memoarima Milovana Đilasa ”Revolucionarni rat” u kojem postoji svjedočenje o spontanom nastanku Titovog kulta ličnosti.

„Đilas govori o Drugom zasjedanju AVNOJ-a kada je netko predložo da se Titu dodjeli čin maršala i tu je nastao urnebes u dvorani u Jajcu, ljudi su pljeskali i vikali, a on tvrdi da to jeste bilo spontano. Kasnije su tu konstrukciju kulta ličnosti sprovodili svi, ne samo Partija već i umjetnici. Čak je i sama štafeta došla spontano“ navodi Perica i iznosi sumnju o pojedinim teorijama koje govore da je Titov kult ličnosti  usporio razvoj jugoslavenskog društva.

Moderator Bernard Koludrović primijetio je da se i u demokratskim društvima javlja kult ličnosti, a za primjer je naveo Franju Tuđmana koji je po istim principima gradio kult ličnosti da bi ujedinio neusuglašene društvene elemente.

Kada je riječ o ulozi jugoslavenske umjetnosti u izgradnji kulta ličnosti, Mitja Velikonja naveo je drastičan primjer Amerike u kojoj postoje masovne umjetničke posvete predsjednicima Jeffersonu i Washingtonu koji su bili robovlasnici i općenito kontroverzne ličnosti.

„Umjetnici nisu nužno loši ako su bili režimski, dobar primjer za to su Mikelangelo i Shakespeare“ rekao je Velikonja.

Na diskusiji se također progovorilo i o današnjem vremenu, sumraku demokratskih vrijednosti i jačanju desnice u Europi.

Prema riječima profesora Velikonje, iznijeti tezu da je u prošlom režimu bilo više pluralizma nego danas kada mislimo da imamo demokraciju, na neki način je hrabrost.

Panel diskusija trajala je nešto više od dva sata uz aktivno sudjelovanje publike.

Anja Kožul