Rijeka 2020

Još nekoliko dana možete posjetiti izložbu “Između tamo i tamo: anatomija privremenih migracija”

Izložba Između tamo i tamo: anatomija privremenih migracija nastala je u interdisciplinarnoj antropološko-umjetničkoj autorskoj suradnji kustosica Irene Bekić i Duge Mavrinac. Projekt proučava osobne priče, društvene i kulturne procese nastale uslijed kretanja privremenih migracija različitih migrantskih skupina, poput radnica u kućanstvima i njegovateljica, fizičkih i sezonskih radnika, umjetnika na rezidencijama i drugih. Nasuprot dominirajućem govoru u javnom prostoru o izbjeglicama i azilantima i njihovim stradavanjima, skrećemo pozornost na one skupine nevidljivih migranata, ljude iz naše zajednice, susjede, prijatelje, poznanike i članove obitelji, prepuštene uglavnom taktikama vlastitog snalaženja, ali i predrasudama zajednice iz koje i u koju dolaze.

Izložba se fokusira na tri aspekta: napetosti bivanja na dvije adrese, nevidljivosti u javnom prostoru i svakodnevnom životu te procesima i transformacijama u zemljama odlaska. Na izložbi sudjeluje desetero umjetnika: Tomislav Brajnović (HR), Danica Dakić (BIH), Larisa David (RO), h.arta group (RO), Silvia Hell (IT), Nicole Hewitt (HR), Ana Hušman (HR), Božena Končić Badurina (HR), Andreja Kulunčić (HR), Veda Popovici (RO), Sandra Sterle (HR).

Izložba smještena u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka ostaje otvorena do 19. ožujka. 

 

POPRATNI PROGRAM za razdoblje od 13. do 18. 3. 2017.

VODSTVA:

  • Utorak, 14. 3. 2017., MMSU Rijeka, 19 sati > alter vodstvo studentica Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci
  • Četvrtak, 16. 3. 2017., MMSU Rijeka, 12 sati > vodstvo kroz izložbu

RADIONICA:

  • Petak, 17. 3. 2017., Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kulturalne studije, 8. Kat, učionica F-801/802, 17 – 20 sati > Centar za Mirovne studije – CMS, Migrantski rad – aktivistički doprinosi
    Radionicu vode: Iva Zenzerović, Mirovni studiji (CMS/Mirta), Julija Kranjec (CMS), Iva Ivšić (Mreža antifašistkinja/Brid), Branimir Šloser (Brid) i Duga Mavrinac (IPAK). Radionica će se održati u suradnji sa studentima Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
    Ciljevi radionice su:
    – predstaviti dosadašnje aktivističke oblike rada na otvaranju ove teme u javnosti,
    – artikulirati raznolike društvene dimenzije migracija i rada,
    – motivirati polaznike radionice za vlastiti angažman na temi,
    – potaknuti stvaranje praktičnog i artikuliranje akademskog znanja na temu   ekonomskih migracija i migrantskog rada.

OKRUGLI STOL:

  • Subota, 18. 3. 2017., MMSU Rijeka
    11 – 13 sati > Privremene migracije – liminalnost, ranjivost i rad
    Na okruglom stolu otvorit će se javna rasprava o zakonski i društveno nevidljivim migrantskim skupinama poput radnica u kućanstvu, njegovateljica starijih i nemoćnih, sezonskih radnika, dnevnih migranata i drugih, koji su često prepušteni vlastitim strategijama snalaženja i neformalnim transnacionalnim društvenim mrežama. Na okruglom stolu sudjeluju: Centar za mirovne studije, Grupa 484, BRID, predstavnici sindikata i radnika, kulturna antropologinja Duga Mavrinac i moderatorica Irena Bekić.

PERFORMANS:

  • Subota, 18. 3. 2017., MMSU Rijeka
    19 sati > Nicole Hewitt, Ova žena se zove Jasna 08
    Višegodišnji projekt Ova žena se zove Jasna je skica za povijesni roman koji se manifestira kao performans, tekst i film. Istražuje mogućnost pripovijedanja i fokalizacije likova u tekstu, u njegovom ritmu i formi kroz fragmentarni narativ vezan uz Haški sud. Kao polazište uzima međuprostor osobne i službene povijesti kroz fragmentarni narativ vezan uz Haški sud, proces postojanja i nepostojanja u medijima, u arhivu i u društvu, prevođenje i prenošenje društvenih percepcija, upisivanje i neupisivanje u kolektivnu memoriju sadržaja i poruka slika, filmova i teorija. U osmoj epizodi, Jasna razmišlja o svom povratku u Hrvatsku, o novčanim stimulacijama koje Nizozemska nudi imigrantima iz postjugoslavenskog konteksta za povratak u svoje domicilne prostore, o novim migracijama Sirijaca, o razlici između analognih i digitalnih zapisa memorija. Zamišlja dan kada više neće postojati niti jedno analogno sjećanje.