Rijeka 2020

FAQ

Što je to “europska prijestolnica kulture”

Europska  prijestolnica kulture je projekt pokrenut s ciljem osnaživanja kulturnih i gospodarskih veza gradova Europske unije. Dosad je titula dodijeljena gradovima diljem Europe, ukupno 40 gradova, među kojima su Atena, Genova, Glasgow, Krakov, Porto, Amsterdam, Berlin, Pariz, Madrid, Stockholm, Dublin, Graza, Lille, Liverpool, Patras, Pečuh, Essen, Košice, Marseille itd.

Tko je pokrenuo projekt EPK?

Ideju o uspostavi projekta i naslova “Europska prijestolnica kulture” pokrenula je Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskog parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Atena je tako 1985. godina postala prva europska prijestolnica kulture. Europska prijestolnica kulture postala je od tada jedna od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi.

Koji su osnovni ciljevi projekta EPK?

Primarni cilj ovog projekta je naglašavanje kulturnog bogatstva i različitosti Europe, promicanje međusobnog prihvaćanja među europskim građanima te poticanje osjećaja pripadnosti zajednici europskih naroda. Projekt EPK vrijedna je prilika za revitalizaciju kulturnog života gradova, povećanje njihove međunarodne vidljivost, poticanje gospodarske i turističke aktivnosti, kao i općeg razvoja gradova.

Kako se odvija proces odabira gradova za EPK?

Od 2011. godine titulu Europske prijestolnice svake godine nose dva grada iz dvije različite zemlje-članice Europske unije. Proces odabira prijestolnica započinje šest godina prije te se odvija u dva kruga.

Kako će se odabrati hrvatski grad za EPK?

Ministarstvo kulture RH je u lipnju 2014. godine raspisalo natječaj za hrvatske gradove, nakon čega su gradovi imali 10 mjeseci za pripremu kandidature i pisanje prijavnice. Odluka o gradovima koji će se natjecati u drugom krugu donesena je u lipnju 2015. godine, a konačna odluka  i imenovanje hrvatskog grada Europske prijestolnice kulture očekuje se početkom 2016.godine. Prijavljene kandidature ocjenjuje nezavisni europski panel sastavljen od nezavisnih stručnjaka iz područja kulture i  umjetnosti temeljem zadanih kriterija

Koji su osnovni kriteriji za odabir gradova?

Gradovi kandidati ocjenjuju se temeljem sljedećih kriterija:

• dugoročna strategija – plan upravljanja kulturom; održivost kulturnih aktivnosti i nakon godine titule; jačanje dugoročnih veza između kulturnog, gospodarskog i društvenog sektora; plan evaluacije i nadzora utjecaja projekta;

• sposobnost izvršenja – politička podrška; prikladna i održiva infrastruktura;

• kulturni i umjetnički sadržaj – jasna i dosljedna umjetnička vizija godišnjeg kulturnog programa; uključenost lokalnih umjetnika i organizacija; širina i raznovrsnost aktivnosti; sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima;

• europska dimenzija – promicanje kulturne raznolikosti Europe; naglasak na zajednički aspekt europskih kultura, baštine i povijesti; suradnja s gradovima drugih država te transnacionalna partnerstva; strategija privlačenja šire europske publike;

• doseg – uključenost lokalnog stanovništva i civilnog društva, posebice mladih, marginaliziranih skupina te osoba nepovoljnijeg položaja kao i manjina; naročita se pozornost daje pristupačnosti svih aktivnosti osobama s poteškoćama i starijim osobama; strategija razvoja publike posebice veza s obrazovanjem i učešćem škola;

• upravljanje – izvedivost predloženog troškovnika; predložena upravljačka struktura i izvršno tijelo; postupak imenovanja umjetničkog ravnatelja; razumljiva komunikacijska strategija koja će isticati Europsku uniju kao začetnika projekta.

Zašto se natjecati za europsku prijestolnicu kulture 2020.?

Kandidatura postaje idealna prilika za  dubinsku obnovu grada, promjenu imidža, za jačanjem međusektorske i međunarodne suradnje, porast životnog standarda i profesionalizaciju kulturnog sektora. Putem kulture razvijali bi se strategijski pristupi u planiranju i dugoročnom ulaganju u napredak društva. Društvene prednosti projekta čine mogućnosti reanimacije gradskih prostora, a kultura tako postaje medij ujedinjenja šire i uže lokalne zajednice.