Rijeka 2020

Održana javna rasprava na temu „Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.“

S ciljem upoznavanja najšire zajednice s dinamikom pripreme kandidature Rijeke  za Europsku prijestolnicu kulture, uvjetima i zahtjevima natječaja, izazovima i prijetnjama, ali i pružanja platforme za zajedničku raspravu o smjerovima i ciljevima programa Rijeka EPK2020. u Gradskoj vijećnici  Grada Rijeke danas je održana javna rasprava. 

Rasprava je inicirane radi pružanja informacija o tome što znači kandidirati se za Europsku prijestolnicu kulture, koja je dinamika pripreme kandidature, koji su uvjeti i zahtjevi natječaja. Pritom se Rijeka informirala i o iskustvima nekih drugih gradova kao što su Linz i Maribor i, a namjera je bila sa svim zainteresiranim sudionicima ovoga skupa zajednički raspraviti o smjerovima i ciljevima projekta Rijeka EPK2020. Irena Kregar Šegota iz Odjela gradske uprave za kulturu podsjetila je kako je ideju o uspostavi projekta i naslova “Europska prijestolnica kulture” pokrenula Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskog parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Godine 1985. Atena je s izuzetnim uspjehom postala prva Europska prijestolnica kulture. Od tada pojedinačni gradovi, a zatim dva grada iz zemalja članica Europske unije svake godine nose titulu Europske prijestolnice kulture. Europski parlament i Vijeće Europske unije krajem ove godine donijet će Odluku kojom će se definirati aktivnosti provedbe projekta EPK nakon 2020. godine, nakon čega će Ministarstvo kulture raspisati i provesti natječaj temeljem kojeg će gradovi u RH moći kandidirati svoje projekte. Određeni grad izabire se za Europsku prijestolnicu kulture prije svega temeljem programa za godinu za koju se natječe, a ne samo zbog onoga što on jest i kulturnih programa koje ima.

U uvodnom dijelu javne rasprave govorili su riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel i pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, a kao gosti Airan Berg, Linz EPK2009 i Mitja Čander, Maribor EPK2012. Slijedom prijedloga Europskog parlamenta o provedbi projekta Europske prijestolnice kulture – EPK nakon 2020. godine u srpnju 2012. godine, Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke uvrstio je kandidaturu Rijeke za EPK 2020. godine kao jedan od najvažnijih strateških projekata u Prijedlog strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020. Gradsko Vijeće Grada Rijeke usvojilo je u travnju Prijedlog odluke o isticanju kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

„Želimo da to bude kandidatura cijeloga grada, njegovih građana, predstavnika civilnog društva, udruga i institucija. Zato i krećemo s javnom raspravom kako bi definirali što je osnova kandidature i kako bi se Rijeka 2020. godine predstavila kao istinska europska prijestolnica kulture. Naša je želja da ovim procesom kreiramo kulturni program s jakom dimenzijom, poboljšati upravljačke vještine u segmentu kulture, realizirati partnerstvo s drugim sektorima kao što su gospodarstvo i turizam i stvoriti novu sinergiju grada. S obzirom da je Rijeka multikulturalni, višejezični i otvoreni grad, u tom kontekstu moramo ponuditi program koji će promovirati ljudske vrijednosti bazirane na kulturnim različitostima. U programu Rijeke kao moguće prijestolnice namjerava se propitivati kulturne i društvene izazove grada, ovog područja te Europe kao i doprinos kulture održivom razvoju grada“, kazao ej gradonačelnik Obersnel.

Pročelnik Šarar istaknuo je kako je Rijeka već ispunila prvi preduvjet za ovu kandidaturu, a to je donošenje Strategije kulture, a ujedno je jedini hrvatski grad koji je svoju kandidaturu i službeno istaknuo. „Ministarstvo kulture Republike Hrvatske do kraja ove godine raspisat će natječaj za kandidaturu za EPK. Hrvatski gradovi nakon toga imaju 10 mjeseci za pripremu kandidature. Nakon prvog kruga, slijedi i drugi krug izbora u kojem se natječu samo dva grada, a sama titula dodijelit će se 2015. godine. Kandidature ocjenjuje nezavisna komisija tzv. europski panel. No, bez javnosti i nezavisne scene, priča ne drži vodu“, kazao je Šarar ističući da mogućnost da Rijeka bude prijestolnica kulture nije velik i nedostižan cilj, jer te titula nije namijenjena samo velikim i posebno važnim europskim gradovima, a dobije li Rijeka titulu, konkretan program definirat će se javnim pozivom. Ujedno je naglasio da infrastruktura nije uvjet kandidature, već program.

Grad Rijeka u pripremu kandidature želi uključiti čitavu zajednicu, želi da ona bude temeljena na suradnji čitavog kulturnog sektora , ali i drugih sektora i dionika, u gradu, regiji i šire. Rijeka želi predložiti program koji će propitivati kulturne, društvene i gospodarske izazove s kojima se suočava suvremena Europa i svijet te koji će ukazati na doprinos kulture održivom razvoju. Prema navodima Europske komisije, cilj ovog projekta je istaknuti bogatstvo i raznovrsnost europskih kultura, slaviti kulturne veze koje povezuju Europljane, povezati stanovnike različitih europskih država, promovirati njihovu multikulturalnost i višejezičnost kao i uzajamno razumijevanje te potaknuti osjećaj europskog građanstva.

Hrvatski gradovi formalno su stekli uvjete za kandidiranje u srpnju 2012. godine kada je Europska komisija donijela prijedlog novog rasporeda zemalja nakon 2019. godine. Prema tom rasporedu jedan grad iz Hrvatske i jedan grad iz Irske dobit će priliku ponijeti titulu europske prijestolnice kulture u 2020. godini. Grad Rijeka je u tom smislu već ostvario niz korisnih kontakata i konzultacija, sudjelovao u informativnim posjetima i panelima, posebno preko međunarodne mreže Les Rencontres koja okuplja bivše, aktualne i buduće europske prijestolnice kulture.

O iskustvima Maribora prilikom kandidature za EPK govorio je programski direktor projekta Maribor – Europska prijestolnica kulture 2012. Mitja Čander, afirmirani slovenski književnik, dramaturg, kolumnist, pisac scenarija za dokumentarne filme, prevođen na brojne europske jezike i dobitnik brojnih nagrada za književnost, član nacionalnog savjeta za kulturu Republike Slovenije. Kazao je kako je Maribor imao puno problema u pripremi i to zbog recesije. „No, pažnju smo fokusirali na regeneraciju i kreativnost. Bili smo svjesni da u tome nema velikog spektakla, već da u projekt treba uključiti širu i različitu populaciju. Rijeka ima velike šanse, jer je postindustrijski grad; grad uz more bogate povijesti i s puno ideja u segmentu suvremene umjetnosti“, poručio je Čander. Tomu je dodao da su se u Mariboru odlučili na što veće korištenje praznih prostora u gradu, poput napuštenih skladišta i industrijskih hala te uključenje što više građana u projekt. Preporučio je što intenzivnije korištenje strukturnih europskih fondova za realizaciju programa.

Airan Berg govorio je o iskustvima Linza. Berg je studirao kazališnu umjetnost u SAD-u, gdje stječe i prva iskustva u području izvedbenih umjetnosti radeći u New Yorku . Kao suradnik sudjelovao je na Salzburg Festivalu te u Burgtheatru u Beču. Kao redatelj afirmirao se u Burgtheater u Beču te u Schiller Theatru u Berlinu kao stalni redatelj. Suosnivač je kazališta Ohne Grenzen i međunarodnog festivala lutkarstva za odrasle “Die Macht des Staunens” /Di moht des štounens/ u Beču. Od 2001. do 2007. Airan Berg umjetnički je direktor Schauspielhaus u Beču. Od 2007, Airan Berg djeluje kao umjetnički direktor za izvedbene umjetnosti Linz09; između ostalog autor je dva iznimno uspješna projekta: Klangwolke, velike participativne izvedbe s preko 1000 volontera i ‘I like to move it move it’, kreativnog i edukativnog projekta u kojemu je 30 umjetničkih skupina radilo s više od 2.000 učenika i 700 učitelja u 100 škola u Linzu i pokrajini Gornja Austrija..2010-2011 član umjetničkog tima VIA2018 (Maastricht), kao i umjetnički direktor za posebne projekte u Idans Festivalu u Istambulu. Od siječnja 2012. izvršni je direktor projekta Mannheim2020, projekta urbanog razvoja kroz umjetnost i kulturu. Nedavno je pozvan da podrži kandidaturu Leccea u Italiji za 2019. kao umjetnički koordinator.

Sudionici javne rasprave pogledali su i promotivni film o projektima EPK u Liverpulu, Essenu i Lillu. Kako su pojedini sudionici ove javne rasprave u svom obraćanju skrenuli s teme, gradonačelnik Obersnel apelirao je na sve one kojima je istinski stalo do kulture u Rijeci da ne dopuste da raspravom dominiraju neutemeljene priče i neistine. „Europskom prijestolnicom kulture postaje se kad vam europska zajednica za to pruži priliku i kada zemlja postane članica Europske unije, što će Hrvatska biti od 1. srpnja ove godine. Ova gradska uprava svima pruža priliku“, poručio je gradonačelnik.
(LJ.M.P.)