Rijeka 2020

Program

Pripremili smo strogo profiliranu umjetničku strategiju sa sedam međuovisnih i neprekidnih struja – nazivamo ih Programski pravci ( engl. Flagships ) – koji mogu rasti i prilagođavati se. Svaki programski pravac vodi suradnja između dviju ili više kulturnih institucija ili neovisnih umjetničkih organizacija.

Jedna Rijeka: Učenje
Karneval
27 susjedstava

Program učenja
Okvir za RI:2020
27 + Rijeka = Europa

learning_small
karneval_small
27_small

Ciglena kuća
Doba moći
Lungomare

Centar za kreativnost mladih
Velika europska umjetnost odgovara na krizu
Muzej u pokretu

brickhouse_small
seasons_small
coastlines_small

Dopolavoro
Kuhinja
Slatko i slano

Rad je mrtav, živio rad!
Centar za kreativne migracije
Nova urbanizacija na mjestu gdje rijeka susreće more

dopolavoro_small
kitchen_small
ss_small


program

Klasteri Ri:2020: Voda – Rad – Migracije, zajedno s pojmom Luka, čine narativni i vrijednosni sustav našega Grada. Istodobno odražavaju i jačaju temelje Europske unije: poštivanje različitosti, otvoreni dijalog i transparentnu suradnju. Bez obzira na političku želju ili demokratsku tradiciju, te se vrijednosti nikada ne mogu zajamčiti, nego ih se sa svakim naraštajem ponovno oživljava. Upravo je prava i stalna opasnost od zanemarivanja tih vrijednosti ono što ih čini toliko vrijednima i krhkima. Mora ih se braniti ozbiljno, strateški i kulturno. Naš Kulturni program stvara uvjete za život umjetnika i građana Rijeke tako što brani i razvija navedene vrijednosti. One su izazov o kojemu ovisi budućnost Rijeke i Europe. Uvjereni smo da koncept Rijeke 2020 i njegova provedba mogu nadahnuti druge europske gradove na suočavanje sa sličnim razvojnim problemima, a uz odgovarajući kulturni odgovor.

LUKA

Rijeka je najveća hrvatska luka. Također, bila je najveća luka u drugoj Jugoslaviji, a uz Trst gotovo pola stoljeća jedna od dviju suparničkih glavnih luka Austro-Ugarske monarhije. Grad je uspone i padove proživljavao usporedo s usponima i padovima svoje luke. Sudbina luke određivala je i sudbinu grada. Usprkos značajnim gospodarskim pomacima, luka je zadržala snažnu ulogu u gospodarstvu grada, obuhvaćajući veliki dio samoga gradskoga središta. Veliki dio lučkoga prostora danas se otvara drugačijoj vrsti urbanog razvoja. Luka je zajednički, magnetski privlačan pojam s kojim se Riječani još uvijek poistovjećuju, usprkos činjenici da današnje luke, uključujući i riječku, nemaju isti kulturni utjecaj kakav su luke imale u prošlosti, u kojima su pomorci bili izaslanici kulturnih razmjena, donosili svjetska iskustva, novu glazbu na vinilu, novu modu i trendove. Povijesna luka Rijeke odigrala je ulogu sličnu onoj kakvu ima internet, globalni hub informacija, značajno oblikujući duh grada.

VODA

“Staviš li prst u more, bit ćeš povezan s cijelim svijetom.” Zajedno s lukom, povijest Rijeke razvijala se u kontekstu koji su činili brodogradilište, rafinerija, tvornica torpeda, brodarstvo i ribarstvo, Vojno-pomorska akademija. Život i rad pored mora i s morem poseban su dio povijesti egzistencije našega grada. No, more nije jedina gradska voda. Rijeka je grad iznikao na slatkoj vodi; prosječna godišnja količina oborina u njegovu neposrednom zaleđu je 3500 mm. U našoj se okolici nalaze deseci izvora pitke vode. Grad je ime dobio po rijeci Rječina, koja je nekoć predstavljala granicu između dviju država i dva različita dijela grada. Od 17. stoljeća na gradskome grbu stoji natpis Indeficienter ( nepresušan ), pod slikom vrča iz kojega neprestano istječe voda. Rijeka je grad obilježen vodom i nazvan po vodi – tekući grad, u doslovnom i prenesenom smislu riječi.

RAD

Kao osnovno ljudsko pravo, rad je u posljednja dva desetljeća u potpunosti preobražen. Rijeka je preživjela krah industrijske proizvodnje i sada kreće novim putovima razvoja. Tijekom devedesetih, zbog rata i katastrofalnog procesa privatizacije, Rijeka je izgubila gotovo 25 000 radnih mjesta u industriji, ali i status i identitet industrijskoga grada. U procesima deindustrijalizacije koji su zahvatili mnoge gradove, gospodarska strategija okretanja prema uslužnom sektoru nije donijela očekivane rezultate. Rijeka tek mora otkriti svoj pravi potencijal u sferi intelektualnog i kreativnog rada. U ovim vremenima duboke gospodarske i društvene krize praćene visokom stopom nezaposlenosti, javljaju se egzistencijalna pitanja: kakva je sudbina rada i radnih mjesta u eri novih tehnologija i industrija? Hoće li tradicionalni oblici zaposlenja, stabilna radna mjesta s punim radnim vremenom i pravima preživjeti i nakon 2020. godine? Kakav će biti položaj djelatnika u znanosti, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i drugim sferama javnoga interesa? Kakva se sudbina očekuje za sve
koji moraju usvojiti život temeljen na povremenom i privremenom radu? Kakav će biti položaj zaposlenika u kulturnim institucijama, nezavisnih umjetnika? Možemo li govoriti o povezanosti i međusobnoj ovisnosti između “umjetničkog rada” i “umjetnosti rada”?

MIGRACIJE

Rijeka je grad političkog diskontinuiteta, obilježen brojnim migracijama u grad i iz njega. Različite kulture ovdje su se ispreplele/sudarile/ponovno sastale. Srećom, rezultat je tradicija tolerancije kao temeljna vrijednost. Tijekom 19. i 20. stoljeća Rijeka je kao snažan industrijski grad privlačila nove stanovnike pa ne čudi što biti Riječaninom danas znači živjeti u gradu s 23 nacionalne manjine, gdje dnevni listovi izlaze na dva jezika, ( još početkom 20. st. na četiri ), s dvije konstitutivne manjine, redovitim radijskim programom na talijanskome jeziku te romskim naseljem čiji su se stanovnici integrirali u radni i društveni život grada.
Kao i nekad, Rijeka je danas prepoznatljiva kao liberalni i otvoreni grad koji se oduvijek protivi diskriminaciji. Planiramo smjelo ući u područja različitosti, u arenu nezadovoljstva. U stvaranju Kulturnog programa tema migracije sama se nametnula kao važan sadržaj/uzrok različitosti. Shvaćamo da se Rijeka, Hrvatska i čitava Europa moraju pripremiti za buduće scenarije koji uključuju goleme promjene u sastavu stanovništva, veću mobilnost, fizički i intelektualni nomadizam i transnacionalnu razmjenu. No, Rijeci je ta priča već poznata. Toliko se ljudi iselilo, kroz našu luku i s našega sela; neki su se vratili, neki su marili za svoju kulturu
i u drugim zemljama i na drugim kontinentima. Želimo da Ri:2020 pruži kreativnu poveznicu između iskustava emigracije i imigracije. Želimo razumjeti sklonost kulturnom nomadizmu i međukulturnim načinima življenja.