Rijeka 2020

Razvoj društveno kulturnog centra: potrebe i nadanja

U petak, 15. svibnja, u galeriji Filodrammatice održane su prezentacija i tribina na temu “Razvoj društveno kulturnog centra: potrebe i nadanja”. Sudjelovali su Damir Batarelo, Davor Mišković, Ida Križaj i Ivan Šarar, a govorili su o dosadašnjim aktivnostima i budućnosti izgradnje društveno kulturnog centra koji će se smjestiti na području Hartere.

Zaklada za razvoj civilnog društva (NZRCD) je u svibnju 2014. godine raspisala natječaj pilot projekta „Prostori (Su)djelovanja“ unutar kojeg bi se postojeći gradski prostori koje koristi nezavisna scena pretvorili u društveno-kulturne centre. Nakon faze odabira Rijeka je uz Zagreb, Pulu i Split klasificirana u A kategoriju gradova koji su najspremniji za daljnji rast programskih aktivnosti i pretvorbe prostora u nove centre čija se djelatnost i infrastruktura financiraju natječajima i sredstvima iz Europskog Socijalnog Fonda.

Savez udruga Molekula je započeo drugu fazu rada na DKC-u kroz izrađenu prostorno-programske studiju kojom su dograđeni postojeći kapacitete prostora na Marganovu kroz fond NZRCD-a.

IMG_5727123Batarelo je u uvodom izlaganju prezentirao što bi riječki DKC trebao sadržavati (gospodarstvene/ proizvodne i kulturne djelatnosti), dok je Ida Križaj prezentirala arhitektonsko rješenje uređenja svih postojećih prostora Hartere, odnosno način njihove prenamjene. Mišković je u svojem izlaganju naznačio kako je za uspostavljanje DKC-a potrebna čvrsta suradnja između NGO-a okupljenih na ovom projektu i Grada Rijeke, te potrebu stvaranja partnerskog odnosa u kojem se jedni na druge mogu osloniti.

Ivan Šarar je napomenuo kako su Hartera i njezina obnova jedan od glavnih infrastrukturnih projekata koji su već sada ušli u prvu prijavnicu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine te je podržao inicijativu s vjerom da će se sve više aktera uključivati u realizaciju ovog velikog projekta.

Sljedeća faza uključuje pripremu i prijavu cjelokupnog projekta DKC-a i pripadajućih mu podaktivnosti na što je moguće više izvora financiranja koji potiču infrastrukturni razvoj (koji predstavlja i najveću prepreku, pogotovo financijski), te ojačati odnose na nezavisnoj sceni, ali i javne uprave s organizacijama civilnog društva.PicMonkey Collage