Dok mnogi hrvatski gradovi upravo pripremaju svoje prijave za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, portal Pogledaj.to osvrnuo se na švedski grad Umeu, kojem titula ističe s krajem ove godine. Tekst prenosimo u cijelosti.

Europska prijestolnica kulture koncept je koji, uz male promjene imena, postoji još od 1985. godine. Ciljevi su mu kako naglašavanje bogatstva i različitosti europske kulture te stvaranja zajedničkog europskog kulturnog identiteta tako i razvoj kulture kao bitnog faktora razvoja grada, njegove obnove i turizma. Ove godine titulu Europske prijestolnice kulture dijele Umeå na sjeveru Švedske i Rīga u Latviji. Dok mnogi hrvatski gradovi upravo pripremaju svoje prijave za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, osvrnut ćemo se na provedbu programa u Umeu, kojem titula ističe s krajem ove godine.

Program kojim je Umeå dobio titulu Europske prijestolnice kulture nazvan je Umeå 2014 te je nastao suradnjom svih zainteresiranih aktera, s posebnim naglaskom na nezavisnu scenu i kulturu autohtonoga stanovništva – narod Saami koji mi pogrešno zovemo Laponcima. Osim podizanja vidljivosti kulture sjeverne Švedske u europskom kontekstu, veliki cilj programa je i revitalizacija grada kroz kulturu. Umeå upravo razvojem kulturnog sektora planira poduplati svoje stanovništvo do 2050. godine i titula Europske prijestolnice kulture jedan je od koraka na tom putu. U brojkama to bi bio rast sa 100.000 na 200.000 stanovnika.

Razvoj kulture kroz javno-privatna partnerstva te sinergiju kulturnog i komercijalnog sektora jedan je od načina na koji Umeå planira regeneraciju grada. U tom smislu, kroz projekt Umeå 2014, u partnerstvu Grada i Balticgruppen, grupe koja je glavni poslovni partner cijelom projektu Europske prijestolnice kulture, izgrađen je kulturni centar Väven koji treba potaknuti razvoj kulturne zone uz rijeku Ume na kojoj leži grad. Novi kulturni centar projektirali su uredi Snøhetta i White Arkitekter AB te u jedan blok u samom centru grada, pod jedinstvenim fluidnim omotačem, smještaju novu gradsku knjižnicu, galeriju, Muzej ženske povijesti, multifunkcionalnu dvoranu, dva hotela, restorane i druge komercijalne sadržaje.

Kulturni centar, koji je nedavno otvorio svoja vrata, mediji sve češće opisuju kao veliki kruzer koji se za stalno usidrio u gradu. Time se već da naslutiti da ovaj projekt svi ne gledaju u najboljem svjetlu. On je za njih strano tijelo, umjetno proizveden kao i cijela ideja regeneracije grada kroz kulturu, kroz kreativne klase. Dok arhitektonska forma skladno objedinjuje komercijalne i javne kulturne sadržaje, Elfrida Bergman, jedna od predstavnica nezavisne scene grada koja je i sama sa svojim projektom Queering Sapmi sudjelovala u prijavi, ali ne i u realizaciji programa Umeå 2014, otkriva nam probleme koje krije kulturni centar Väven. Po ugovoru iz javno-privatnog partnerstva u kojem je nastao ovaj centar, grad plaća najam za prostore u kojima su smješteni kulturni sadržaji. Kako su porasli troškovi gradnje, porastao je i iznos najma pa se Elfrida, kao i mnogi drugi kulturni djelatnici u gradu, brine hoće li cijeli gradski budžet za kulturu otići na najam te kako će se onda financirati programi u samom centru i drugi kulturni sadržaji u gradu narednih godina. Kao vrlo ilustrativan primjer funkcioniranja ovakve simbioze komercijalnog i kulturnog sadržaja Elfrida navodi djelatnike knjižnice, zaposlenike o javnom trošku, koji u Vävenu servisiraju goste hotela donoseći im knjige na zahtjev u hotelske sobe.

Prema kulturnom centru Väven kritički se odnosi i Emma Swanström. Pjevačica punk bendaEpidemics i organizatorica programa alternativnog glazbenog centra Verket naglašava kako on ne odgovara potrebama lokalne scene te napominje kako su mladi u gradu, u potrazi za prostorom djelovanja, prošlog kolovoza skvotirali napuštenu zgradu te u njoj rade alternativni kulturni centar po svojoj mjeri.

Kroz glazbene udruge Verket i She’s got the beat Emma je blisko surađivala s Gradom na prijavnici za projekt Umeå 2014. Tvrdi da je titula Europske prijestolnice kulture dobivene upravo radi dobre suradnje s nezavisnom scenom. Međutim, kada je Umeå 2014 krenula u provedbu, na kalendaru gotovo da nije bilo njihovih programa te Grad nije niti osigurao sredstva za njihovu provedbu. Emma ne skriva veliko razočarenje koje je nastupilo: “Očekivala sam da će nam Grad uzvratiti za trud koji smo uložili da Umeå postane Europska prijestolnica kulture. I očekivala sam da će Grad nagraditi naše kontinuirane napore da Umeå uistinu bude mjesto kulture. Ali pokazalo se da je cijeli projekt bio vođen kapitalističkim interesima i ekonomskim rastom.” Na kraju su zbog medijskih pritisaka dobili oko 10.000 € za dio programa, ali to je zanemarivo u odnosu na budžet kojim je Grad raspolagao, naglašava Emma.

Na kulturu koju generira Europska prijestolnica kulture osvrće se i Po Tidholm, švedski novinar, esejist i kritičar. Govoreći o kulturnom centru Väven, osvrće se na uglačanu estetiku internacionalnih kulturnih centara te naglašava da ona u sebi nosi i određena kulturna očekivanja. Umjetnost koja proizlazi iz pobune, protesta tu se jednostavno ne osjeća ugodno. Ili kako je to Po zgodno formulirao: “Väven je kao vrlo fin restoran u kojem se osjećate previše svjesni samog sebe, bojite se govoriti glasno i ne znate što biste s rukama.” A Umeå jest i uvijek je bio grad protesta. Kulturna revitalizacija grada potaknula je tako snažan antikapitalistički pokret odozdo te se 2014. godinu obilježile i glasne rasprave o javnom prostoru.

Kritike koje upućuju ovi sugovornici svakako polaze iz određene kulturne pozicije iz koje oni sami djeluju. Ne treba zaboraviti i na takozvane urbane kreativne klase, na kojima i počiva ovako zasnovana regeneracija grada na kulturi. Oni u kulturnom centru Väven pronalaze visoko estetiziranu simbiozu šopinga, kulinarskog iskustva, dizajna i kvalitetne kulturne ponude. Iz te pozicije, koja je ujedno i dominantna, Umeå 2014 bit će zapamćena kao bitna godina za grad, a moguće i kao početak velike planirane regeneracije koja počiva na kulturi.

Biti svjestan ovih različitih pozicija bitno je i za naše gradove koji se natječu za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

Izvor: Pogledaj.to