U svakom trenutku morate znati zašto je baš vaš grad Europska prijestolnica kulture. I na to pitanje morate brzo odgovoriti – kazao je Xabier Paya, programski direktor San Sebastiana 2016 na dvodnevnom seminaru KAKO KOMUNICIRATI EPK održanom prošlog tjedna u RiHubu.

Seminar prijeko potreban Rijeci i njenim kulturnim djelatnicima ugostio je tri stručna predavača koji su govorili o marketingu i komunikaciji u kontekstu najčešćih izazova, prepreka i rješenja s kojima se susrela svaka Europska prijestolnica kulture. Obuka Kako komunicirati EPK ostvarila se u okviru programa za jačanje kapaciteta – Classroom.

Pored Xabiera Paye, predavači su bili Karin Arvidsson, direktorica odnosa s javnošću Umea 2014 i Neil Peterson, Inside Track; Liverpool 2008.

Kroz godine dobrih i loših praksi gradova prijestolnica, tri teme su se iskristalizirale kao najvažnije: komunikacijski i marketinški plan EPK-a, krizno komuniciranje, marketinško i komunikacijsko nasljeđe.

Najbitniji prioritet svakog EPK projekta je, svakako, povećanje vidljivosti grada kao cjeline na međunarodnoj razini. Stoga je neizmjerno važno učiti na tuđim greškama i uspjesima: podučiti o imenovanju i specifičnim aktivnostima EPK-a, komunikacijskim alatima i brendiranju, te pravovremeno reagirati i komunicirati u kriznim situacijama.

Program je bio podijeljen na predavanja i praktične radionice, a sudionici su činili tri skupine: zaposlenici EPK-a (trenutni i budući); partneri društva Rijeka 2020, lokalne kulturne ustanove; kulturni djelatnici iz Hrvatske, osobe koje se bave marketingom, prodajom i animiranjem publike u organizacijama/ustanovama.

Karin Arvidsson u izlaganju nazvanom From the borders of Siberia to the centre of Manhattan – a journey to make a small town famous, govorila je o marketinškoj strategiji Umea 2014 i o komunikacijskom procesu u godinama prije i poslije 2014. godine. Odnos s lokalnim medijima posebno je istaknula, rekavši da je njen tim trpio velike kritike i prozivke od strane javnosti, ponajviše zbog skupoće projekta. Ipak, kako kaže, uloženi novac gradu se višestruko vratio.

Neil Peterson govorio je o komunikacijskom nasljeđu i dugoročnom utjecaju koji je, prema njegovom iskustvu, moguće ostvariti ako se fokus stavi na komunikacijske procese i planiranje u prijelaznom periodu.

Xabier Paya izrazio je skeptičnost kada je u pitanju komunikacijsko nasljeđe, a budući da je njegov posao u San Sebastianu nedavno završen, podijelio je s nama neke najsvježije dojmove.

„U zadnje vrijeme sam loše spavao, a smršao sam čak 22 kilograma“ kazao je Xabier na početku svog izlaganja Hope for the best but prepare for the worst. Predavanje je podijelio u tri sekcije: osnove EPK komunacije, konkretan slučaj San Sebastiana 2016 i niz pitanja, savjeta i dilema vezanih za EPK. Najvažniji savjet koji smo dobili od Xabiera, a kojeg je ponovio više puta jest – preventiva u komunikaciji. „Ako ne planirate od samog početka kako ćete komunicirati, poslije može biti kasno. To vam je kao sa zuboboljom. EPK je kao Chanel 5 – morate prodati proizvod prije nego što kupci osjete miris“ slikovito je objasnio.

Nakon predavanja i kratke pauze sudionici su se podijelili u tri grupe za radionice: Deset kriza i deset savjeta, Komunikacija za nasljeđe, Ko-kreacija – način za aktivno uključivanje građana i usrećivanje političara, a koje su se nastavile idući dan.

Za sam kraj drugog dana, predavači su posljednji put stali ispred sudionika i odgovarali na pitanja Vuka Ćosića, o svim važnim stvarima i situacijama s kojima će se Rijeka nositi kroz naredne tri godine, kao što su novac i budžeti, struktura zaposlenih, vizualni identitet i odnosi s novinarima.

Fotografije: Mia Mohorić