Obljetnica Dana oslobođenja Rijeke od fašizma, 3. svibnja, poslužila je kao povod za otvaranje izložbe u Malom Salonu ”Tito u djelima likovnih umjetnika”.
Izložba je nastala u suradnji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Međunarodne galerije portreta iz Tuzle, uz podršku Grada Rijeke, Grada Tuzle i Rijeka 2020 d.o.o.
Osim radova velikih imena likovne umjetnosti poput Safeta Zeca, Mersada Berbera i Ismeta Mujezinovića, u Malom salonu predstavljeni su i osobni predmeti građana u vidu slika, fotografija, knjiga i znački, a svi ti predmeti vezani su uz lik Josipa Broza Tita i njegovo doba.
Izložba je podijeljena na tri dijela – u prvom se mogu vidjeti fotografske dokumentacije portretiranja Josipa Broza Tita u Bugojnu 1977. godine kada je Tita portretiralo nekoliko umjetnika istovremeno. U drugom dijelu predstavljeni su klasični portreti, a u trećem je ono što su sami građani priložili za izložbu.
Okupljenima su se obratili Emina Višnić, direktorica Rijeka 2020 d.o.o., Slaven Tolj, direktor MMSU, Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle i Dženan Jusufović, voditelj Međunarodne galerije portreta iz Tuzle.
Direktorica Rijeka 2020 d.o.o. Emina Višnić istaknula je da upravo ova izložba govori ljudima što je projekt Europska prijestolnica kulture.
„EPK nije samo prostor pokazivanja velikih dijela i velikih umjetnika – čega će naravno biti, no on je prije svega za nas prostor komunikacije i odlučivanja građana na najrazličitije načine. I ako se pitate što je EPK u ovoj konkretnoj izložbi – EPK je ovaj treći dio izložbe“ kazala je Višnić i najavila okrugli stol povodom izložbe o Titu koji će se održati 9. svibnja u Malom salonu.
„Na okruglom stolu će se tematizirati jedna od ključnih tema kojima se EPK bavi, a to su teme totalitarizma, kulta ličnosti, što s njima radimo, o tome da nisu svi totalitarizmi isti kako se voli svesti, kao na primjer komunizam i fašizam. Bit će to jedan kritički diskurs i rasprava o našoj prošlosti, sadašnjosti, a onda i budućnosti, što su istovremeno ne samo aktualne lokalne teme nego su i vrlo aktualne političke i šire društvene teme za Europu“ zaključila je Emina Višnić.
Voditelj Međunarodne galerije portreta iz Tuzle Dženan Jusufović izrazio je zahvalnost gradonačelnicima Rijeke i Tuzle koji su inicirali ovu izložbu i spojili njega i Slavena Tolja, direktora MMSU.
„Naša Međunarodna galerija portreta iz Tuzle je ponosna na to što posjeduje 86 djela iz zbirke ”Tito u djelima likovnih umjetnika”, ta djela su proglašena nacionalnim dobrom Bosne i Hercegovine 2012. godine, a ovdje smo predstavili njih 19“ rekao je Jusufović.
Gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović čestitao je građanima Rijeke 3.5. Dan oslobođenja Rijeke od fašizma, te podsjetio na Titovu povijesnu ulogu.
Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke kazao je da je svjestan da ova izložba može otvoriti različite konotacije, kao što postoje različita razmišljanja o Titu.
„Ono što je nesumnjiva činjenica, mi danas otvaramo ovu izložbu baš na Dan oslobođenja Rijeke, a tim činom nije ostvarena samo vojna pobjeda, ostvarila se velika politička pobjeda odnosno činjenica da su konačno nakon dugo godina Istra, Rijeka i Dalmacija postali dio Hrvatske. I ako zaboravimo sve konotacije o Titu ostaje nam samo jedna jedina – Rijeku i Hrvatsku je oslobodila Titova vojska“ – istaknuo je Obersnel.
Anton Starčić, jedan od učesnika izložbe, kazao nam je da je Titov portret našao na jednom tavanu prije 45 godina.
„Slika je bila sva uneređena od golubova pa sam je dao očistiti i srediti. U Klani je služila u mjesnoj zajednici godinama, ja sam inače od tamo. Onda sam je uzeo doma 1991. kad je došao rat. Drago mi je da je otvorena jedna ovakva izložba, znate, ja se ničeg ne stidim i ne bojim. Ovu sliku možda ne bi imao da me pita jesti i piti, ali pošto ne pita ja je čuvam. Volio bih jedino znati tko je autor“ rekao je Anton Starčić.
Direktor komunikacija Rijeka 2020, Vuk Ćosić prvi je dao svoj doprinos ovoj izložbi jednim neobičnim goblenom.
„Taj goblen Tita platio sam ga dvije marke na buvljaku u Ljubljani prije nekih 25 godina i jako mi se dopao. Ne vjerujem da je to netko uradio zato što je morao, jer izgleda baš strastveno. Super je što nedostaje pola boja, ovo je netko radio od onog konca koji mu je ostao od prije pa tako fali pola nosa, usne su previše pink i slično. Sviđa mi se što je iz najboljih namjera ispala užasna parodija. Moja žena je dizajnerica i to je stavila kao naslovnicu na časopis za kritiku znanosti, tako da je goblen imao neku priču i život. Kod nas doma je na polici na istaknutom mjestu“ izjavio je Ćosić.
Majka i sin, Marija i Milan Jurčić iz svoje kuće donijeli su razne stvari koje ih podsjećaju na Tita.
„Ja sam donijela tri knjige o Titu, o njegovom životu, monografije s fotografijama. To sam davno kupila, tko zna koje godine. Ja sam danas najsretnija jer sam bila njegov pionir, imala sam 5 godina 1941.“ govori Marija.
Njen sin donio je dva portreta.
„Donio sam mozaik Tita, to je moj otac dobio jer je bio ratni vojni invalid i ta slika je bila u njegovoj gostioni 20 godina. Tu je još jedna slika Tita iz Drvara i još nešto što večeras nije izloženo ali bit će – plava maršalska uniforma“ objasnio je Milan Jurčić.
Izložbu je moguće pogledati do 16.5., svaki dan od 10 do 21 sat.
platio sam ga dvije marke na buvljaku u Ljubljani prije nekih 25 godina i jako mi se dopao. Ne vjerujem da je to netko uradio zato što je morao, jer izgleda baš strastveno. Super je što nedostaje pola boja, ovo je netko radio od onog konca koji mu je ostao od prije pa tako fali pola nosa, usne su previše pink i slično. Sviđa mi se što je iz najboljih namjera ispala užasna parodija. Moja žena je dizajnerica i to je stavila kao naslovnicu na časopis za kritiku znanosti, tako da je goblen imao neku priču i život. Kod nas doma je na polici na istaknutom mjestu“ izjavio je Ćosić.
