Rijeka 2020

Una Rastović: Rijeka – Europska prijestolnica kulture

Nedavno smo s vama podijelili razmišljanja učenika građevinske tehničke škole, a danas prenosimo razmišljanja još jedne učenice Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci. Važno nam je što misle mladi jer oni će biti najvažnije karike riječke kulture 2020. godine, zato pročitajte što nam imaju za reći.

Govoreći o Rijeci sigurno pomislite na 3. najveći grad u Hrvatskoj, ujedno i najveću luku, na njezina brodogradilišta u stečaju ili slavnu povijest. To su najčešće informacije koje se mogu naći o Rijeci, ali život u tom gradu pruža puno više nego što se može pronaći na internetskim stranicama. Rijeka je često, ali i s razlogom, prezentirana kao izdvojeni dio Hrvatske, prepoznatljiva po svojoj toleranciji i liberalnom shvaćanju za što je najvećim dijelom zasigurno zaslužan povijesni razvoj, ali i posebna demografska slika budući da su na području grada u ukupnom broju stanovnika nacionalne manjine zastupljene s gotovo 20 %.

Smještena na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom i zaklonjenim zaljevom s prirodnim obilježjem luke, bogata pitkom vodom, Rijeka je imala sve predispozicije da se razvije u važnu luku i trgovački grad. Iako se razvija od paleolitika i neolitika, značajniji razvoj grada započinje napretkom trgovine u 16. st. Povijest Rijeke obilježena je stalim političkim previranjima, ali usprkos tome, Rijeka se razvija kao prometno i trgovačko središte. Dolaskom isusovaca u Rijeku unaprijedio se kulturni i prosvjetni život grada pa je godine 1627. osnovana Isusovačka gimnazija i taj se događaj smatra početkom rada sveučilišta u Rijeci. U 19. st. grade se mnoge građevine koje čine panoramu Rijeke danas tako prepoznatljivom, poput zgrade željezničkog kolodvora, nove zgrade riječkog općinskog kazališta, koje danas nosi ime Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, nove Guvernerove palače i brojnih drugih koje su projektirali neki od najznamenitijih arhitekata tog doba. Osnovana je Narodna čitaonica, u rad je puštena prva plinara, na Mlaci je utemeljena rafinerija nafte, a iste godine Rijeka dobiva modernu kanalizaciju. Razvitak luke, širenje međunarodne trgovine i spajanje grada željezničkom prugom s Pivkom i Karlovcem doprinio je brzom porastu broja stanovnika. Također, dovršena je i izgradnja gradskog vodovoda, a od 1899. Rijekom vozi električni tramvaj što samo govori o formiranju Rijeke kao modernog grada. Zanimljivo da je Rijeka bila predložena za sjedište Lige naroda, a upravo u Rijeci izgrađen je prvi torpedo, kao i prvo komunalno groblje u Europi, održana je prva međunarodna nogometna utakmica u Hrvatskoj i po prvi put u povijesti fotografiran je let puščanog zrna. To su samo neke od zanimljivosti kojima se Rijeka i Riječani ističu u svijetu koje uz šarmantnog morčića, karneval, festival Fiumare, Riječke ljetne noći, utrku Homo si teć i brojne druge poznate atrakcije daju posebnu draž ovom izuzetnom gradu.

Iako su žitelji Rijeke pretežito zrele dobi, u Rijeci kao edukacijskom središtu Hrvatske boravi jako velik broj studenata i srednjoškolaca iz čitave Hrvatske koji još više obogaćuju ionako šaroliku sliku riječkoga društva. Mladi su uključeni u brojne radionice, projekte i natjecanja, također su i česta publika u brojnim kulturnim manifestacijama, ali još puno potencijala ostaje neiskorišteno što bi se moglo promijeniti popularizacijom takvih akcija među mladima, ali i svima zainteresiranima. Umrežavanjem institucija organizatora i pravovremenim obavještavanjem javnosti o apsolutno svim događanjima u Rijeci, od kazališnih predstava, javnih tribina, znanstvenih predavanja do humanitarnih akcija, tečajeva i drugog, prilagođenih dobi i interesima polaznika, povećao bi se i broj učesnika u svim događanjima. Time bi i manje poznati izvođači i organizacije dobili priliku za oglašavanje i prezentiranje svoga rada drugima i stvorio bi se poseban odnos prema umjetnicima – početnicima i inovativnim idejama i akcijama, odnos jedinstven i prepoznatljiv u Europi, ali i cijelome svijetu. Rijeka bi postala primjer drugima, kolijevka kulture, dom i utočište svima koji se žele izraziti na dotad neviđen način. Tako bi nastala jedna kulturološki osviještena zajednica naglašene socijalne kohezije jer bi osim osobnog bogatstva koje bi pojedinci dobili sudjelovanjem, dobili i jedinstvenu priliku da upoznaju i povežu se ne samo sa stanovnicima svoga grada sličnih interesa već i s ljudima iz čitavog svijeta.

 Una Rastović 3. c PSHG
Foto: Miro Dežulović – Liceo