Rijeka 2020

Započeo program Grad mladih 2020


Projekt Grad mladih 2020, u organizaciji udruga Centar tehničke kulture Rijeka, Delta i Kombinat, započeo je u srijedu 10. svibnja trodnevnom radionicom za mlade. Primarni ciljevi ove radionice su upoznavanje mladih s procesom donošenja odluka, predstavljanje programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020, mogućnosti za financiranje ideja, razvoj projektnih ideja kroz mentoriranje mladih i komunikaciju s predstavnicima donositelja odluka, a to su Grad Rijeka, PGŽ i Rijeka 2020.
Grupa mladih ljudi, njih 35, u tri dana prošli su kroz intenzivnu obuku za realiziranje vlastitih budućih ideja u domenu kulture. Kako sama ideja nije dovoljna da bi se zamišljeni cilj ostvario, cure iz CTK, Delte i Kombinata podijelile su s njima svoja iskustva i znanja iz sfera projektnog menadžmenta.

O etapama radionice, zainteresiranosti mladih za EPK programe, kvalitetnom pisanju projekata, mentoriranju i izvjesnoj rodnoj predodređenosti kada je u pitanju interesiranje za kulturu, razgovarali smo sa Hanom Galogažom iz CTK, Mirelom Pašić i Majom Uršić Staraj iz udruge Delta.
Prema riječima Hane Galogaže, mladi su jako motivirani i vrlo su različiti: ima ih od 17 do 30 godina, a ono što je zanimljivo je da su gotovo sve djevojke – u grupi su tek dva dečka, dakle prvenstveno su cure zainteresirane za kulturu i projekt menažment. Među njima ima onih koji ne znaju ništa o EPK i o projekt menadžmentu, ali ima i onih koji su iskusni u oba područja i već su nešto radili u kulturi.
Za početak, najvažnije je bilo objasniti na koje se sve načine oni mogu uključiti u donošenje odluka, kao i što je to strukturirani dijalog. Prije svega, mladi u Rijeci moraju biti upoznati s Europskom prijestolnicom kulture.
„Upoznali su se s projektom Europske prijestolnice kulture, a o tome su im govorili Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu i Dorian Celcer, koordinator za međunarodnu suradnju EPK. Mladi su im postavili puno pitanja koja su išla u raznim smjerovima, od toga gdje se mogu zaposliti, šta mogu realizirati i kako se mogu uključiti kao volonteri, dakle ima puno interesa“ navodi Hana.
Grupa je posebnu pažnju posvetila Europskoj prijestolnici kulture, učili su programske pravce i prenosili ih jedni drugima kroz vizualne prezentacije.
Tuđa iskustva i znanja uvelike pomažu onima koji tek ulaze u svijet kulture začinjen projektnim menadžmentom, pa je projekt Grad mladih 2020 za svoju grupu organizirao svojevrsnu živu knjižnicu gdje su mogli čuti iskustva riječkih kulturnjaka i umjetnika.
Među njima su bili: Nika Rukavina, Matko Kezele, djevojke iz Manufakture (Ana Javor, Franka Blažić i Katarina Petrović), Jelena Androić, Tajana Josimović i Anita Pribanić.
Za petak, treći dan radionice, bilo je predviđeno još malo upoznavanja EPK uz sudjelovanje predstavnika.
„Krećemo u smjeru projekt menadžmenta, oni će čuti što im se sve nudi od mogućnosti za financiranja što se tiče javnih natječaja od lokalne do europske razine, nakon toga će finalizirati svoje ideje, jer je sve ovo služilo da se oni malo inspiriraju“ govori Hana.
Neki od njih došli su s razvijenim idejama, neki ih još nemaju i cijeli ovaj proces poslužio je da oni dođu do nečeg konkretnog, navode naše sugovornice.
A na pitanje je li mladima pisanje projekata dosadno i zamorno, koordinatorice govore da su oni poprilično nabrijani na pisanje projekata.
„Iskreno, nije se pojavilo pitanje kako da nešto realiziram bez pisanja projekta, oni nemaju iskustva u tome pa im se to ne čini kao nešto problematično. Mi imamo iskustvo i htjeli bismo ga prenijeti na njih, na taj način smo i realizirali ovu ideju. Veći problem je u provedbi, a ne u pisanju projekta. Mi ćemo im pokazati da postoje i druge mogućnosti, mogu se raditi volonterski projekti, mogu se tražiti sponzori, mogu se raditi crowdfunding kampanje, a mogu se tražiti i krediti. Sredstva su potrebna, ova su bespovratna tako da je to možda najbolje što se nudi“ objašnjava Hana.
Mirela i Maja iz Delte također su se složile da je ovakvo potraživanje sredstava najbolja opcija.
„Projektna logika je odlična za početnike kao što su naši polaznici jer ih na neki način tjera da razmišljaju unaprijed. Imaju dobre ideje, ali često ne razmišljaju o detaljima koji će im se u provedbi događati. I ne samo u financijskim resursima, nego da li su im potrebna neka umrežavanja i logistika. Početnici se obično zadržavaju na ideji na tome da li im se sviđa ili ne. Ovo ih tjera da promišljaju o nekim stvarima, a ne samo da zadovolje formu“ kaže Maja, a Mirela dodaje da se pisanje projekta pokazao kao vrlo transparentan način za dodjeljivanje sredstava.
„Mora se zadovoljiti određena struktura, znanje i baratanje određenim pojmovima, da taj novac ode tamo gdje treba otići“ zaključuje Mirela.
Zanimljiv podatak da su od 35 prijavljenih 33 cure, nametnuo je pitanje – kako to da su cure više zainteresirane za kulturu?
Hana nam uz smijeh govori da pogledamo njen radni kolektiv koji čine gotovo 100% žene.
„Nismo nikad ispitivali zašto je to tako. Iskustva provedbe edukacije vezane za projekt menadžment kažu da se najčešće prijavljuju žene. Čak i kad krenemo u pisanje projekta, muškarcima koji su uljučeni u to postane dosadno i jako zamorno, nije im zanimljivo iz nekog razloga“ kazala je Hana.
Daljnje aktivnosti vezane za projekt Grad mladih 2020 nastavljaju u smjeru mentoriranja gdje će polaznici proći kroz dijelove projektne aplikacije i kroz projektnu logiku, s ciljem da poslije pet tjedana imaju ideju spremnu za prijavu.
Kraj programa je 13. lipnja, a organizatorice pozivaju sve ljude dobre volje na neformalno druženje uz malo kulinarsko događanje.

Anja Kožul