Nakon više od 2.000 održanih događaja, proteklog je vikenda zatvorena Europska prijestolnica kulture 2016. u Wroclawu. Sudjelovali smo na završnoj ceremoniji te posjetili neke od najvažnijih zdanja koji ostaju trajno svjedočiti o uspješnosti ovog projekta.


Impresivne brojke

Impresivan broj događaja održanih kroz projekt ECoC Wroclaw 2016 privukao je oko 5.2 milijuna sudionika i udvostručilo broj turista u gradu. U projektu je aktivno sudjelovalo više od 170.000 ljudi od čega čak 2.000 izvrsno obučenih i koordiniranih volontera. Projekt ECoC Wroclaw 2016 imao je 150 zaposlenika. Mediji su objavili više od 100.000 publikacija o kulturnom programu Wroclawa 2016, a tiskano je 70 publikacija kao promotivni i informativni materijali. Budžet projekta bio je 70 milijuna eura, a za infrastrukturne projekte izdvojilo se čak 250 milijuna eura. Ali nije sve u brojkama jer ovaj je projekt, prije svega, aktivno uključio građane u sudjelovanje u kulturi te potaknuo razvoj grada koji iza sebe ima složenu povijesnu priču.

Završna svečanost „Nebo“, jednosatni performans, prikazao je upravo etape te složene povijesti kroz koje je Wroclaw prolazio na način da su ih ispričali stanovnici svojim životnim pričama. Priča seže sve do sadašnjosti, a završava simboličnim povikom naratora priče – „Ja sam Europljanin!“.

 

Tri dana u Wroclawu

Hrvatska novinarska ekipa sastavljena od riječkih i zagrebačkih članova provela je tri dana u Wroclawu kako bi prisustvovali završnim događajima Europske prijestolnice kulture 2016. Verdijev „Troubadour“, posjet novo otvorenom muzeju Hidropolys posvećenom vodi te Muzeju suvremene umjetnosti, završni performans „Nebo“, najveći Silent Disco u Europi, samo su dio događanja kojima smo svjedočili. No pohvalu ili kritiku kulturnih događanja na kojim smo prisustvovali možete pročitati u tekstu riječkog novinara koji se u to područje razumije, a mi ćemo se više fokusirati na elemente koji su iskoristivi za Rijeku kao buduću prijestolnicu kulture.

 

Prenamjena prostora

Kada je riječ o ulaganju u infrastrukturu Wroclaw je raspolagao s pozamašnih 250 milijuna eura. Taj novac utrošili su na uistinu fantastične projekte. Jedan od njih je i novi Muzej suvremene umjetnosti koji se od ove godine nalazi u Paviljonu četiri kupole, čime je tom zdanju vraćena njegova prvotna namjena. Samo pogledom na predvorje ostajete fascinirani, a izložba koja slijedi obuhvaća radove poljskih umjetnika; slike, fotografije i instalacije. Ono što je posebna zanimljivost Muzeja jest impozantna zgrada u kojoj je smješten. Paviljon četiri kupole poznati je rad arhitekta Hansa Poelziga, a ove godine zajedno sa izložbom, obnovljen je u svojoj originalnoj formi.

Tu je i muzej Hydropolis posvećen vodi, otvoren prije godinu dana, smješten na mjestu gdje se nekada pročišćavala voda. Muzej je edukativnog tipa, podijeljen u nekoliko etapa, a prva na velikom platnu prikazuje stvaranje vode dok u pozadini visi velika kugla na kojoj se emitira slika aktivne zemlje. Slijede postavi koji pričaju o procesu pročišćavanja vode u Wroclawu, koja je pitka, iako je čini se samo stranci konzumiraju iz slavine. Muzej obuhvaća i prikaz života u oceanu te pregled najvećih pomorskih nesreća. Wroclawski muzej vode u prvih godinu dana posjetilo je više od 200.000 ljudi što dokazuje koliko je ovaj specifični postav zanimljiv. Posebno je to intrigantno za nas Riječane, čija je jedna od tematika ECoC-a, uz rad i migracije, upravo voda.
Riječka povijest slična je Wroclawskoj. Oba grada kroz turbulentnu su povijest pripadala brojnim država, mijenjala granice i nazive. I čini se da je Wroclaw, kao što će i Rijeka 2020., kroz svoju godinu kao europska prijestolnica kulture tražio novi identitet i novi polet za svoje građane. Je li u tome uspio tek će se saznati.

 

Volonteri su bogatstvo projekta

Prethodno je spomenuta brojka od 2.000 volontera koji su sudjelovali u ECoC Wroclaw 2016. Želim započeti sa time s obzirom na to da su volonteri bili zaduženi za naš boravak. Domaćin hrvatske ekipe bio je simpatični dvadesetdvogodišnji student Michal koji paralelno studira na dva fakulteta u Wroclawu. Michal volontira svakodnevno za ECoC već nešto više od godine dana po 5-6 sati pa i više u finalnom dijelu kada su se stvari zahuktale. Uz to pohađa predavanja i polaže ispite. Naš domaćin primjer je ne samo volonterima već i zaposlenicima jer predstavlja profil savršeno odgovorne osobe koja zna odgovor na svako pitanje svojih gostiju. A ako ga i ne zna, zamoli da pričekate nekoliko trenutaka, obavi kratki poziv i dostavi traženi odgovor. No i svi ostali volonteri s kojima smo se susretali bili su izuzetno dobro koordinirani, točni i precizni. Niti u jednom trenu nije bilo dojma neprofesionalnosti ili nepripremljenosti, a ti ljudi nisu na plaći.
Volonterstvo u Rijeci postaje sve rjeđa pojava. Malo tko želi volontirati jer ne vidi benefit od toga. Mladim ljudima, posebice srednjoškolcima i studentima, treba ukazivati da volontiranje obogaćuje na razne načine. Obogaćuje jer si socijalno uključen, doprinosiš društvu u kojem živiš, razvijaš empatiju, upoznaješ nove ljude, učiš, stječeš iskustvo u budućoj profesiji ili području koje te zanima, a u konačnici velika je vjerojatnost da kroz takvu aktivnost budeš primijećen od strane nekoga tko ti u budućnosti može ponuditi posao. Pišem ovo iz vlastitog volonterskog iskustva koje me dovelo gdje sam danas.
Rijeka kao znatno manji grad od poljskog Wroclawa vjerojatno neće imati potrebu za 2.000 volontera, možda tek za trećinom toga. Unatoč tome, postoji opravdana bojaznost da će se volonteri morati „uvoziti“ iz drugih gradova ili država. Nadam se da se to neće dogoditi i da će se kroz četiri godine riječka mladež aktivirati i prepoznati vrijednost volonterskog uključivanja, barem kroz jedan segment, jedan događaj, jer i to je opcija.

 

Primjer dobre prakse

Suma onoga što smo vidjeli i čuli u tri dana boravka i razgovora s ugodnim domaćinima jest da, iako financijska konstrukcija za sada pokazuju minus, Wroclaw će zasigurno 2016. godinu pamtiti po uspješnoj realizaciji velikih pothvata i bogatoj kulturnoj sceni, za koju se nadaju da će se nastaviti  te uz nova zdanja svjedočiti o godinu kada su bili prijestolnica kulture.  Dugoročno će to doprijeti boljitku grada kroz turističku ponudu novih sadržaja, ali i građanima kojima nudi nova mjesta za druženje i edukaciju. Svega toga ne bi bilo da Wroclaw nije osvojio prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture.