Rijeka 2020

Završene radionice 27 susjedstava

Posljednja radionica 27 susjedstava održana je u ponedjeljak 14. studenog u Čabru. Razgovarali smo s voditeljima radionica koji su proteklih mjesec i pol dana proveli na raznim lokacijama Primorsko-goranske županije upoznavajući riječka susjedstva i njihove stanovnike, potrebe i interese u području kulture. Do 30. studenog otvorene su prijave za ovaj programski pravac Rijeka 2020.

 

Nakon mjesec i pol dana radionice 27 susjedstava su gotove. Kakvi su dojmovi, bio je to izazovan i zahtjevan posao…?

Bio je to zahtjevan, ali lijep posao. Obišli smo tridesetak mjesta u našoj županiji i upoznali ljude koji sudjeluju u kulturnom i društvenom životu lokalnih zajednica. Susreli smo se s različitim uvjetima u kojima djeluju i doznali ponešto o njihovim specifičnostima, potencijalima i potrebama. Živimo u vrlo živopisnom i u smislu kulturnih posebnosti bogatom kraju te je bilo zadovoljstvo upoznavati se i družiti s ljudima koji te posebnosti promiču.

Da ponovimo ukratko – koji je bio glavni cilj ovih radionica i je li on ostvaren?

Glavni cilj ovih radionica bio je upoznati ljude s našim programskim pravcem, kao i s Europskom prijestolnicom kulture uopće, te ih potaknuti da se odazovu na Poziv za iskaz interesa i potencijalno uključe u 27 susjedstava. Rok za prijavu ističe 30. studenog u podne te ćemo zapravo tek tada imati puni uvid u ostvarenost našeg cilja. U svakom smo slučaju ostvarili kontakte te upoznali ključne dionike iz zajednica s EPK i 27 susjedstava, tako da je taj dio cilja sigurno ostvaren.

A kakva su nam susjedstva?

To ćemo znati tek nakon što stignu prijave. Za sad možemo reći kako se situacije koje smo zatekli na terenu jako razlikuju od mjesta do mjesta. Različite su dobne strukture aktera u kulturi, različiti tipovi aktivnosti koje provode, odnosi s lokalnom samoupravom, financijski i infrastrukturni uvjeti i tako dalje. Očekujemo da će naša susjedstva biti jako šarolika, što je i dobro.

Jeste li zadovoljni uključivanjem i odazivom ljudi?

Da. Mi bismo uvijek htjeli više i žao nam je što nismo doprli do baš svakoga, ali razgovarali smo s preko tri stotine ljudi koji su na ovaj ili onaj način vezani uz kulturni i društveni život te smo zadovoljni već i time što ih je naša posjeta potaknula na promišljanje njihovih potencijala i potreba, kao i na međusobnu suradnju. Kao izravna posljedica naših radionica već je došlo do određenog međusobnog povezivanja i stvaranja zajedničkih inicijativa usmjerenih ka boljitku lokalnih zajednica. Nadamo se da će se neke od njih oživotvoriti upravo kroz Europsku prijestolnicu kulture i 27 susjedstava.

Tko je najviše sudjelovao na radionicama ?

Na radionicama su uglavnom sudjelovali članovi raznih udruga i organizacija u kulturi, zatim predstavnici turističkih zajednica i naravno, lokalnih samouprava. Međutim, bilo je tu i građana različitih profila koji su također zainteresirani za sudjelovanje.

Jesu li sudionici iznosili provedive ideje u svojim lokalnim zajednicama?

Uglavnom da. Gotovo sve ideje na koje smo naišli su provedive, samo što neke od njih nisu provedive u sklopu EPK. No zato mnoge druge jesu pa ćemo se usmjeriti na njih kako bi naša susjedstva mogla ostvariti maksimalnu dobrobit od svojih inicijativa.

Je li bilo i negativnih komentara i nepovjerenja u pogledu provođenja projekta?

Pa toga valjda u nekoj mjeri uvijek ima, iako moram reći da sam osobno očekivao kako će biti i znatno više. Valjda nepovjerljivi ljudi nisu ni došli na naše radionice, ili smo ih odmah pridobili pozitivnom energijom, šarmom i profesionalnošću.

Bili ste podijeljeni na tri subregije – Rijeka i obala, Otoci te Gorje i zaleđe. Ima li razlike u odazivu među njima? A u pogledu iznesenih ideja?

Rijeka i obalno područje su najgušće naseljeni te je, očekivano, odaziv na radionice bio nešto malo veći. Što se iznesenih ideja tiče, mjesta u kojima je snažno razvijena turistička djelatnost češće imaju ideje vezane uz turizam nego mjesta u kojima turizam nije zastupljen. Također, čini mi se kako u jedinicama lokalne samouprave koje u financijskom smislu stoje nešto lošije te izdvajaju manje sredstava za kulturne djelatnosti, postoji tendencije da i njihove udruge koje djeluju u kulturi razmišljaju u  skromnijim okvirima.

Što slijedi?

Slijede prijave. Do 30. studenog u podne zainteresirani se mogu prijaviti, sve informacije mogu se naći na stranici www. Rijeka2020.eu/27s i mi se nadamo dobrom odazivu. Nakon toga slijedi ozbiljna selekcija, a onda u 2017. počinjemo raditi s našim odabranim susjedstvima kako bi ona što prije zaživjela kao aktivni čvorovi u kulturnoj mreži te kako bi se do 2020. što bolje razvio njihov kapacitet i iznjedrili što zanimljiviji programi. Očekuje nas vrlo aktivan i uzbudljiv period.